Zemljopisna širina i dužina su zemljopisne koordinate: par brojeva koji određuje točnu "adresu" bilo koje točke na karti ili globusu. Širina se računa od ekvatora, dužina od početnog meridijana, a zajedno nam omogućuju pronalaženje bilo čega na Zemlji — od rodnog grada do nenaseljenog otoka. Na ovoj stranici pronaći ćete pregledno objašnjenje sa shematskom kartom, pravila zapisivanja koordinata, riješene primjere i interaktivni vježbenik.
Što su zemljopisna širina i dužina
Na svakoj karti i globusu nalazi se geografska mreža — linije koje se sijeku poput polja na šahovskoj ploči. Vodoravne linije nazivaju se paralele, a okomite meridijani. Prema njima se čitaju koordinate:
- Zemljopisna širina pokazuje koliko je točka udaljena od ekvatora prema sjeveru ili jugu. Računa se prema paralelama: sve točke na istoj paraleli imaju jednaku zemljopisnu širinu.
- Zemljopisna dužina pokazuje koliko je točka udaljena od početnog meridijana prema istoku ili zapadu. Računa se prema meridijanima: sve točke na istom meridijanu imaju jednaku zemljopisnu dužinu.
Obje koordinate mjere se u stupnjevima (°). Kao što polje na šahovskoj ploči ima adresu od slova i broja (e2), tako svaka točka na Zemlji ima adresu od zemljopisne širine i dužine: na primjer, za Zagreb je to 45° s.z.š., 16° i.z.d.
Zemljopisna širina: ekvator i paralele
Zemljopisna širina (označava se grčkim slovom φ) je udaljenost u stupnjevima od ekvatora do točke. Ekvator je najdulja paralela: on dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku, a njegova širina iznosi 0°.
- Od ekvatora prema sjeveru širina raste od 0° do 90° — to je sjeverna zemljopisna širina (s.z.š.). 90° s.z.š. je Sjeverni pol.
- Od ekvatora prema jugu širina također raste od 0° do 90°, ali to je južna zemljopisna širina (j.z.š.). 90° j.z.š. je Južni pol.
Zemljopisna širina ne može biti veća od 90°: dalje od pola nema kamo. Što je paralela bliže polu, to je kraća — na globusu se dobro vidi kako se paralele "skupljaju" u točku na polovima.
Zemljopisna dužina: početni meridijan
Zemljopisna dužina (slovo λ) je udaljenost u stupnjevima od početnog meridijana do točke. Dogovoreno je da je početni (nulti) meridijan onaj koji prolazi kroz zvjezdarnicu Greenwich u Londonu, pa se naziva i Greenwichki meridijan. On dijeli Zemlju na istočnu i zapadnu polutku.
- Prema istoku od Greenwicha dužina raste od 0° do 180° — to je istočna zemljopisna dužina (i.z.d.).
- Prema zapadu — od 0° do 180° zapadne zemljopisne dužine (z.z.d.).
Meridijani 0° i 180° su dvije polovice jedne kružnice: 180. meridijan prolazi Tihim oceanom i otprilike se podudara s međunarodnom datumskom granicom. Za razliku od paralela, svi meridijani su jednake duljine i svaki spaja Sjeverni pol s Južnim.
Karta sa zemljopisnom širinom i dužinom: geografska mreža
Ovako izgleda geografska mreža cijele karte svijeta. Pronađite na shemi ekvator i početni meridijan — od njih se računa udaljenost, a vrijednosti širine i dužine čitaju se prema oznakama na rubu karte. Kao primjer je označeno mjesto: isprekidane linije pokazuju na koje se oznake na rubu točka treba "dovesti".
Kako odrediti zemljopisnu širinu i dužinu na karti
Određivanje koordinata bilo koje točke svodi se na četiri koraka:
- Pronađite točku na karti i pogledajte između kojih se paralela i meridijana nalazi.
- Odredite zemljopisnu širinu. Vrijednosti paralela označene su na bočnom rubu karte. Točka iznad ekvatora ima sjevernu širinu, ispod — južnu. Ako se točka nalazi između paralela, procijenite njezin položaj od oka: točka na sredini između 40° i 50° ima širinu od oko 45°.
- Odredite zemljopisnu dužinu. Vrijednosti meridijana označene su na gornjem i donjem rubu. Točka desno od početnog meridijana ima istočnu dužinu, lijevo — zapadnu.
- Zapišite koordinate prema uzorku iz podsjetnika ispod.
Da biste riješili obrnuti zadatak — pronašli točku prema poznatim koordinatama — koraci se izvode obrnutim redoslijedom: pronađite potrebnu paralelu, zatim potrebni meridijan; tražena točka nalazi se na njihovom sjecištu.
Posebne paralele i meridijani
Nekoliko linija geografske mreže ima vlastita imena — one označavaju granice toplinskih pojaseva i služe kao orijentiri u zadacima na karti.
| Linija | Koordinata | Značaj |
|---|---|---|
| Ekvator | 0° širine | Najdulja paralela, dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku |
| Početni (Greenwichki) meridijan | 0° dužine | Prolazi kroz zvjezdarnicu Greenwich u Londonu, dijeli Zemlju na istočnu i zapadnu polutku |
| Sjeverna obratnica | 23,5° s.z.š. | Najsjevernija paralela gdje sunce može biti u zenitu |
| Južna obratnica | 23,5° j.z.š. | Najjužnija paralela gdje sunce može biti u zenitu |
| Sjeverni polarni krug | 66,5° s.z.š. | Sjeverno od njega pojavljuju se polarni dan i polarna noć |
| Južni polarni krug | 66,5° j.z.š. | Južno od njega pojavljuju se polarni dan i polarna noć |
| 180. meridijan | 180° | Suprotan početnom, otprilike po njemu prolazi međunarodna datumska granica |
Primjeri: određujemo širinu i dužinu
Primjer 1. Koordinate Zagreba
Zadatak: odrediti koordinate Zagreba na karti polutki.
Korak 1. Pronalazimo Zagreb i gledamo najbliže paralele: grad leži iznad paralele 40°, otprilike na 45-oj. Zagreb je sjeverno od ekvatora, dakle širina je sjeverna: 45° s.z.š.
Korak 2. Gledamo meridijane: Zagreb je istočno od početnog meridijana, između 10° i 20°, bliže 16-om. Dužina je istočna: 16° i.z.d.
Korak 3. Zapisujemo, prvo širinu: Zagreb — 45° s.z.š., 16° i.z.d. (preciznije 45°48′ s.z.š., 15°58′ i.z.d., ali za školsku kartu dovoljni su cijeli stupnjevi).
Primjer 2. Koordinate Sydneya — točka na južnoj polutki
Zadatak: odrediti koordinate Sydneya (Australija).
Korak 1. Sydney je ispod ekvatora — širina je južna. Najbliža označena paralela je 30° j.z.š., grad je malo južnije od nje: 34° j.z.š.
Korak 2. Sydney je daleko istočno od Greenwicha, kod meridijana 150°: 151° i.z.d.
Odgovor: Sydney — 34° j.z.š., 151° i.z.d. Obratite pozornost: za točke na južnoj polutki obavezno se piše "j.z.š." — bez te oznake koordinate bi pokazivale na drugo mjesto na planetu.
Primjer 3. Obrnuti zadatak: što se nalazi na 30° s.z.š., 90° z.z.d.
Zadatak: odrediti koji se grad nalazi na koordinatama 30° s.z.š., 90° z.z.d.
Korak 1. Širina 30° s.z.š. — pronalazimo paralelu 30° na sjevernoj polutki (iznad ekvatora) i mislima prelazimo prstom po njoj.
Korak 2. Dužina 90° z.z.d. — pronalazimo meridijan 90° zapadno (lijevo) od početnog meridijana.
Korak 3. Na sjecištu paralele i meridijana nalazi se ušće rijeke Mississippi i grad New Orleans (SAD).
Provjera polutki: 30° j.z.š., 90° z.z.d. — to je Tihi ocean, a 30° s.z.š., 90° i.z.d. — Himalaja. Jedno slovo u zapisu pomiče točku za tisuće kilometara!
Česte pogreške pri određivanju koordinata
-
Miješaju redoslijed zapisivanja: prvo navode dužinu, zatim širinu.
Prihvaćeni redoslijed je prvo širina, zatim dužina: 45° s.z.š., 16° i.z.d. Tako se koordinate zapisuju u svim atlasima, priručnicima i GPS navigatorima.
-
Ne navode polutku: pišu samo "40°, 30°".
Bez slova s.z.š./j.z.š. i i.z.d./z.z.d. takvi brojevi odgovaraju četirima različitim točkama na Zemlji. Polutka se ne navodi samo za točke na samom ekvatoru (0° š.) i na početnom meridijanu (0° d.).
-
Smatraju da širina može biti do 180°, a dužina do 90°.
Upravo suprotno: širina — od 0° do 90° (dalje od pola nema kamo), dužina — od 0° do 180° (do suprotnog meridijana). Zapis "150° s.z.š." siguran je znak pogreške.
-
Širinu traže po okomitim linijama: "širina je nešto okomito".
Širinu pokazuju vodoravne linije — paralele, iako se ona mijenja pri kretanju gore-dolje duž meridijana. Savjet: oznake širine nalaze se na bočnom rubu karte, oznake dužine — na gornjem i donjem.
-
Točku između linija mreže "približavaju" najbližoj označenoj liniji.
Ako točka leži točno na sredini između paralela 40° i 50°, njezina širina je oko 45°, a ne 40°. Procijenite koji dio razmaka zauzima udaljenost do točke — to je dovoljno za točnost od 1–2°.
Pitanja i odgovori
Po čemu se širina razlikuje od dužine?
Širina je položaj točke sjeverno ili južno od ekvatora (računa se prema paralelama, od 0° do 90°). Dužina je položaj istočno ili zapadno od početnog meridijana (računa se prema meridijanima, od 0° do 180°). Najlakše je zapamtiti ovako: širina odgovara za "gore-dolje" na karti, dužina za "lijevo-desno".
Što se nalazi na 0° širine i 0° dužine?
Sjecište ekvatora i početnog meridijana nalazi se u Gvinejskom zaljevu u Atlantskom oceanu, otprilike 600 km od obale Afrike. Tamo nema kopna — na toj točki nalazi se samo meteorološka plutača. Kartografi je u šali nazivaju "Nulti otok" (Null Island).
Što su sjeverna i južna zemljopisna širina?
To je oznaka polutke. Sjeverna širina (s.z.š.) je za točke između ekvatora i Sjevernog pola, južna (j.z.š.) — između ekvatora i Južnog pola. Na primjer, "60 stupnjeva sjeverne širine" znači da točka leži na paraleli 60° iznad ekvatora — gotovo točno na toj širini nalazi se Sankt-Peterburg.
Što su istočna i zapadna zemljopisna dužina?
Istočna dužina (i.z.d.) je za točke koje leže istočno od početnog (Greenwichkog) meridijana, tj. desno od njega na karti polutki. Zapadna dužina (z.z.d.) — zapadno od njega. Gotovo cijela Hrvatska nalazi se u istočnoj dužini.
Kako pravilno zapisivati zemljopisne koordinate?
Prvo širina s polutkom, zatim dužina: 45° s.z.š., 16° i.z.d. Za veću točnost nakon stupnjeva navode se minute (u 1° ima 60 minuta): 45°48′ s.z.š. U navigatorima i online kartama iste se koordinate zapisuju decimalnim brojevima — 45.80, 15.97, gdje se sjever i istok smatraju pozitivnima.
Kako odrediti koordinate ako točka ne leži na liniji mreže?
Pronađite dvije susjedne označene paralele i procijenite koji dio razmaka između njih je točka "prešla": ako je na trećini puta od 40° prema 50°, širina je oko 43°. Isto se radi s dužinom. U atlasu se možete poslužiti kazalom zemljopisnih imena — tamo su koordinate objekata već navedene.
Zašto su potrebne širina i dužina ako postoje online karte?
Online karte same rade na koordinatama: GPS navigator, taksi, zrakoplovstvo i spasilačke službe razmjenjuju upravo širinu i dužinu. Poznavanje čitanja koordinata pomaže u razumijevanju kako ti servisi funkcioniraju, a obavezno se provjerava i u školskim zadacima te na ispitima iz geografije.
